DW-World.de
Deutsche Welle

Utočište je u Bruxellesu našao i Victor Hugo koji je 1851. godine prvi govorio o ujedinjenim europskim državama baš kao i Karl Marx koji je preminuo 14. ožujka prije točno 125. godina. Karl Marx je morao 1845., pod pruskim pritiskom, napustiti Pariz gdje je sudjelovao u objavljivanju njemačkog tjednika Vorwärts. Nakon toga se seli u Bruxelles, kamo ga uskoro slijedi i Friedrich Engels. Marx je u prosincu 1845. godine odbacio prusko državljanstvo nakon što je saznao da je pruska vlada i od belgijske države zatražila njegovo izgnanstvo.

Marx je u Bruxellesu bio vrlo produktivan

U Bruxellesu Marx objavljuje 1847. godine knjigu «Jad filozofije», Odgovor na Proudhonovu «Filozofiju jada» (Francuski original: Misère de la philosophie. Réponse à la philosophie de la misère de M. Proudhon.), kritiku ekonomske teorije Proudhona i samog kapitalističkog društva. Osim toga Marx povremeno piše za list Deutsche-Brüsseler-Zeitung.

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Marx i drugi politički slobodoumnici «njemačkog radničkog pokreta» sastajali su se u «Maison du Cygne» (Kuća labuda) na Grand' Place.

Zajedničko djelovanje Marxa i Engelsa u Bruxellesu

Početkom 1846. Marx i Engels u Bruxellesu osnivaju Odbor komunističke korespondencije, čiji je cilj bio ujedinjenje i organizacijsko spajanje revolucionarnih komunista i radnika Njemačke i drugih zemalja na sadržajnoj osnovi. Na taj način njih dvojica su namjeravali pripremiti teren za osnivanje stranke proletera.

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Prva stranica Komunističkog manifesta objavljenog 1848. godine

Briselski korijeni Komunističkog manifesta

Na taj način su Marx i Engels stupili u kontakt s Wilhelmom Weitlingom i njegovim Socijalističkim savezom pravednika, čiji je član Marx postao 1847.. Još iste godine dolazi do osnivanja Saveza komunista od kojeg Karl Marx dobiva nalog da sastavi Manifest. Objavljen u godini revolucije, 1848., ušao je u povijest kao Komunistički manifest (zapravo Manifest komunističke partije). U rujnu 1850. godine Marx i Engels su izbačeni iz Saveza jer su osnivanjem vlastite središnje ustanove u Kölnu povrijedili statut, a ostali članovi su ih optužili za “polovične političke sanjarije”.

Francuska revolucija u veljači 1848. godine izaziva u cijeloj Europi previranja koja dolaze i do Bruxellesa. Marx je uhićen i prognan iz Belgije, čime se završava njegova briselska i belgijska epizoda u kojoj je nastao Manifest.

Bildunterschrift: Großansicht des Bildes mit der Bildunterschrift:  Njemački filozof i političar Karl Marx je prije nekoliko godina završio na devetom mjestu u izboru najpoznatijih Nijemaca u povijesti

Budući da ga je prijelazna vlada francuske Republike pozvala u Pariz, Marx se tamo ponovno vraća. No, nakon njemačke revolucije iz  ožujka iste godine Marx odlazi u Köln gdje postaje jedan od vođa revolucionarnog pokreta u pruskim porajnskim provincijama. Istodobno izdaje Neue Rheinische Zeitung. Organ der Demokratie.