Kako funkcionira politički sustav u Njemačkoj? Tko donosi zakone? Koju ulogu ima njemačka kancelarka, a koju njemački predsjednik? Tko ima moć u rukama? Koliko stranaka ima?
Pronađite odgovore u našim dosjeima:
Savezna Republika Njemačka je država sa slobodarsko-demokratskim društvenim poretkom. Za ono što danas stoji zapisano u Ustavu, trebalo se mukotrpno izboriti. (12.06.2008)
"Njemačkom narodu" - tako stoji nad glavnim ulazom Reichstaga. U njemu zasijeda njemački parlament - Bundestag. On je, u službi naroda, a zajedno s Bundesratom, zadužen za donošenje zakona u Njemačkoj. (18.06.2008)
Tamo gdje sjedi savezni kancelar, tamo je centar moći u Njemačkoj. A to je u "stroju za pranje rublja". Tako Nijemci zbog njegove arhitekture zovu kancelarski ured - ili bolje rečeno: kancelarkin ured. (18.06.2008)
Crno, crveno i žuto - dugo vremena je to bila politička slika Njemačke. Onda su došli zeleni, a nedavno i tamno crveni. Slika stranačkog života u Njemačkoj je, kako vidite, vrlo šarena. (26.06.2008)
"Njemačka se mora pokrenuti!" Izgovorivši te riječi, bivši njemački predsjednik Herzog je ostao u sjećanju nacije. To baš i nije lako s obzirom da predsjednik u Njemačkoj ima samo reprezentativnu funkciju. (18.06.2008)
Mohovce se sastoji od dva reaktora koji proizvode 940 megavata struje. U upotrebi je od 1998. godine. Izgradnja dodatna dva reaktora počela je 2009. godine, a trebala bi biti završena krajem 2013. godine.
Vlasti bivše Čehoslovačke su još 1958. donijele odluku o gradnji nuklearke. Prva elektrana Bohunice je u upotrebi od 1972. i podijeljena je na dva postrojenja, svako ima po dva reaktora. Proizvodi 2.027 MW struje.
Najveća nuklearna elektrana u Češkoj je od 2002. godine u komercijalnoj upotrebi. Zbog njene gradnje uništeno je šest sela. U pogonu su dva reaktora, koja proizvode 2.026 megavata električne energije.