Sve za vojnike, ali koliko to košta poreske obveznike?!

Naoružanje je skupo: vlada će, na primjer, uložiti tokom sljedećih godina više od tri milijarde evra za nabavku novih oklopnih vozila Puma koja nude optimalnu zaštitu – recimo, vojnika u Avganistanu.

Zaštita njemačkih vojnika je čarobna riječ koja odvrće slavinu i u vremenima finansijske krize i poslanik liberala Jirgen Kopelin kaže: „Učinićemo apsolutno sve što možemo kako bi naši vojnici u inostranstvu imali osjećanje da ih Bundestag podržava i da dobijaju najbolju opremu koja je na raspolaganju“.

Štednja na piratima

Zadovoljan kako je novac uložen.

To, naravno, raduje industriju naoružanja i ministra odbrane Karl Teodora cu Gutenberga, mada mu je u poslednji čas budžet smanjen za 450 miliona evra. Za ministra to ipak nije razlog za zabrinutost: „Ove godine za Bundesver je izdvojena 31 milijarda evra. To je veliki novac, ali dobro uložen“, kaže Gutenberg.

Međutim, zbog finansijske krize iduće godine svuda će se štedjeti, pa i na vojsci. Liberal Kopelin kritikuje što će jedna komisija preispitati sve izdatke, dok bi se, s druge strane, opozicione socijaldemokrate odrekle eskadrile Tornada koji mogu da nose i američko nuklearno oružje ionako predviđeno da se ukloni iz Njemačke. Rajner Arnold, stručnjak za naoružanje SPD, smatra da ima mogućnosti da se štedi i na misijama u svijetu, na primjer u borbi protiv pirata, ali i na Balkanu, te kaže:

„Angažovanje na Kosovu biće znatno manje sljedećih mjeseci, a u Bosni i Hercegovini, srećom, potpuno prestaje. Istovremeno je jasno da će zahtjevi u Avganistanu biti sve veći“.

Da li su potrebne misije u inostranstvu?

Ljevica je jedina stranka koja u principu postavlja pitanje da li su potrebne misije u inostranstvu i njen poslanik Paul Šefer kaže: „Cio vojni budžet prožet je idejom da se Bundesver osposobi za misije te vrste. Zato se prije svega mora odgovoriti na pitanje: želimo li oružane snage za globalne vojne intervencije ili ne? Stav Ljevice je jasan: ne želimo“, kaže Šefer.

Najzad, koliko njemačkog poreskog obveznika koštaju te misije? Stručnjaci procjenjuju milijardu i 100 miliona evra samo u 2010. godini. Suma je tako velika da se u budžetu radije navode pojedine stavke. Od sabiranja i navođenja zbirnog iznosa se odustalo.

Autor: Nina Werkhäuser/ Nenad Briski

Odg. urednik: Svetozar Savić